Priprema bolesnika za kolonoskopiju

Dijeta

Preporučuje se dijeta s niskim udjelom ostataka u hrani, tj. koja sadrži malo vlakana, pet dana prije kolonoskopije, s dopuštenim samo bistrim tekućinama dan prije pregleda. Treba izbjegavati hranu bogatu vlaknima, poput voća, povrća i cjelovitih žitarica. Bistre tekućine uključuju: vodu, bistru juhu, kavu ili čaj (bez mlijeka), sladoled, želatinu i voćne sokove poput jabuke, grejpa i limunade. Tekućine koje su crvene mogu se zamijeniti s krvlju u debelom crijevu ili mogu zamagliti detalje sluznice i treba ih izbjegavati.

Pacijenti obično ne uzimaju hranu na usta četiri do osam sati prije postupka (ponekad i dulje ako postoji poznato ili se sumnja na odgođeno pražnjenje želuca) i ne piju tekućinu (osim gutljaja s lijekovima) dva sata prije. Preporuka je za anesteziju za vrijeme kolonoskopije da pacijenti trebaju postiti najmanje dva sata nakon uzimanja bistre tekućine ili šest sati za lagani obrok.

Lijekovi

Većina lijekova se može nastaviti uzimati do kolonoskopije i uzimaju se s malim gutljajem vode na dan kolonoskopije. Neke će lijekove možda trebati prilagoditi prije kolonoskopije, poput lijekova za dijabetes, zbog smanjenog oralnog unosa hrane i pića prije postupka. Također treba prestati uzimati oralno željezo najmanje pet dana prije kolonoskopije budući da zaostali izmet čini crnim, viskoznim i teško ga je očistiti.

Odluke koje se odnose na liječenje antiagregacijskim lijekovima ili antikoagulansima moraju odvagnuti rizik od krvarenja iz postupka s vjerojatnošću pojave tromboembolijskih događaja dok se antitrombotski lijekovi prekidaju. Nadalje, mora se procijeniti hitnost postupka i dostupnost alternativnih testova. Odluke o antitromboticima treba donijeti nakon razgovora s pacijentom i liječnikom koji je propisao lijek. Aspirin i nesteroidni protuupalni lijekovi u standardnim dozama mogu se sigurno nastaviti uzimati u bolesnika koji imaju kolonoskopiju.

Budući da je rizik od infekcije povezan s rutinskom dijagnostičkom ili terapijskom kolonoskopijom nizak, antibiotska profilaksa se ne preporučuje za kolonoskopiju.

Testiranje prije postupka

Općenito se ne preporučuje da se pacijenti podvrgavaju rutinskom laboratorijskom testiranju prije postupka, rentgen snimanju prsnog koša ili elektrokardiografiji (EKG). Umjesto toga testiranje prije zahvata trebalo bi koristiti selektivno na temelju pacijentove povijesti bolesti, nalaza fizikalnog pregleda i čimbenika rizika za proceduru.

• Testiranje trudnoće za žene reproduktivne dobi koje daju nesigurnu povijest trudnoće ili imaju povijest koja ukazuje na aktualnu trudnoću
• Testovi koagulacije za pacijente s aktivnim krvarenjem, poznatim poremećajem krvarenja ili sumnjom na njega (uključujući anamnezu abnormalnog krvarenja), povećanim rizikom od krvarenja zbog uzimanja lijekova (npr. stalna primjena antikoagulansa, produljena primjena antibiotika), produljena bilijarna opstrukcija, pothranjenost ili druga stanja povezana sa stečenim koagulopatijama.
• Rentgen prsnog koša za pacijente s novim respiratornim simptomima ili simptomima zatajenja srca.
• Hemoglobin/hematokrit za pacijente s već postojećom značajnom anemijom ili aktivnim krvarenjem, ili ako postoji visok rizik od značajnog gubitka krvi tijekom postupka.
• Određivanje krvne grupe za pacijente s aktivnim krvarenjem ili anemijom kojima će vjerojatno trebati transfuzija krvi.
• Kemijsko ispitivanje seruma za pacijente sa značajnom endokrinom, bubrežnom ili jetrenom disfunkcijom ako se trebaju koristiti lijekovi koji mogu dodatno oslabiti funkciju.

Ne provjeravamo rutinski testove koagulacije u krvi za pacijente koji primaju antikoagulanse ako su doze lijekova u odgovarajućoj dozi u odgovarajuće vrijeme prije postupka.

Priprema crijeva

Izvrsna priprema crijeva ključna je za kolonoskopiju jer omogućuje vizualizaciju cijele sluznice debelog crijeva i povećava sigurnost terapijskih postupaka. Međutim, neadekvatna ili loša priprema događa se u otprilike 20 do 25 posto kolonoskopija. Loša priprema dovodi do produljenog vremena postupka, rizika od komplikacija i vjerojatnosti izostanka točne dijagnoze. Postoji više pripravaka za čišćenje crijeva, a idealan pripravak je učinkovit, siguran i ukusan. Pri odabiru odgovarajućeg pripravka ili kombinacije pripravaka važno je uzeti u obzir prateće bolesti bolesnika i vrijeme primjene pripravka.

Pripreme crijeva često se opisuju izrazima kao što su nezadovoljavajući/neadekvatni, loši, zadovoljavajući, dobri i izvrsni. Kako bi se standardizirali opisi, razvijeni su sustavi za izvješćivanje o kvaliteti pripreme crijeva, uključujući Bostonsku ljestvicu pripreme crijeva. Ocjene se kreću od 0 do 3 za pojedinačne segmente debelog crijeva: desnu stranu debelog crijeva (uključujući cekum i uzlazni kolon), poprečni presjek debelog crijeva (uključujući fleksure jetre i slezene) i lijevu stranu debelog crijeva (uključujući silazni kolon, sigmoidni kolon i rektum). Ovi segmenti se zbrajaju za ukupni rezultat Bostonske ljestvice pripreme crijeva, koji se kreće od 0 (loše) do 9 (izvrsno):

• Ocjena 0: Nepripremljeno debelo crijevo sa sluznicom koja se ne vidi zbog čvrste stolice koja se ne može očistiti
• Ocjena 1: Dio sluznice segmenta debelog crijeva se vidi, ali se druga područja segmenta debelog crijeva ne vide dobro zbog bojenja, zaostale stolice i/ili neprozirne tekućine
• Ocjena 2: Manja količina zaostalih mrlja, mali komadići stolice i/ili neprozirne tekućine, ali većina sluznice segmenta debelog crijeva se dobro vidi
• Ocjena 3: Cijela sluznica segmenta debelog crijeva dobro se vidi bez zaostalih mrlja, malih fragmenata stolice i/ili neprozirne tekućine