facebook script
Naslovna Blog

Probir – skrining raka prostate - povišeni PSA

Probir – skrining raka prostate - povišeni PSA

Što je probir (skrining) raka prostate?

Probir raka prostate način je na koji liječnici provjeravaju znakove raka u prostati. Prostata je dio muške anatomije i nalazi se ispod mjehura a ispred rektuma. Formira prsten oko uretre, cijevi koja odvodi urin iz tijela (slika 1).

Glavni test koji se koristi za otkrivanje raka prostate je test krvi koji se naziva "PSA test".

Rektalni pregled — Ponekad se preporučuje rektalni pregled, zajedno s mjerenjem PSA, za otkrivanje raka prostate. Međutim, studije nisu pokazale da je rektalni pregled učinkovit test probira za rak prostate.

Tko bi se trebao testirati na rak prostate?

Probir raka prostate provodi se kod osoba koje nemaju simptome bolesti.

Većina stručnjaka preporučuje da bi probir na rak prostate trebao započeti oko dobi od 50 godina. Ali, ako imate bilo kakve čimbenike rizika za rak prostate tada biste trebali započeti probir u dobi od 40 do 45 godina. Vaš rizik je veći ako imate oca ili brata s rakom prostate ili ako imate određene genetske mutacije kao što su "BRCA1" ili "BRCA2".

Većina liječnika ne preporučuje probir ako imate 70 ili više godina ili ako imate ozbiljne zdravstvene probleme.

Zašto liječnici nude pregled – probir na rak prostate?

Liječnici nude probir u nadi da će rano otkriti rak prostate – prije nego što ima priliku narasti, proširiti se ili izazvati simptome. Kod mnogih vrsta raka rano otkrivanje bolesti važan je dio učinkovitog liječenja. Ali srećom, rak prostate nije poput mnogih drugih vrsta raka, jer obično raste sporo i obično ne dovodi do smrti. Problem je u tome što je ipak manji broj karcinoma prostate ozbiljna bolest i može dovesti do smrti. Liječnici danas još uvijek nemaju potpuno pouzdan način da potvrde koji su karcinomi prostate smrtonosni a koji nikad ne bi uzrokovali probleme.

Koji su nedostaci pregleda?

PSA testovi imaju 2 glavna nedostatka:

  • PSA testovi ponekad daju "lažno pozitivne rezultate". To znači da sugeriraju rak, a zapravo nema raka. To može dovesti do nepotrebne brige i daljnjih testova. Jedan od tih testova, biopsija, može biti kratkotrajno bolan.
  • Kada PSA testovi dovedu do otkrića raka, vrlo često ne postoji način da se utvrdi je li rak onaj koji bi mogao naškoditi. To znači da biste se mogli liječiti od raka koji vam nikada ne bi naškodio. To je problem jer liječenje raka prostate ima rizike i često uzrokuje probleme same po sebi. Na primjer, liječenje raka prostate može uzrokovati curenje mokraće i probleme sa seksom.

Kako mogu odlučiti trebam li biti pregledan?

U suradnji sa svojim liječnikom ili medicinskom sestrom odlučite je li probir pravi izbor za vas. To će uključivati ​​razmišljanje o tome koliko je vjerojatno da ćete dobiti rak prostate. Ako imate visok rizik od raka prostate, probir bi mogao biti dobar izbor.

Također morati razmisliti o tome što mislite o mogućoj koristi i štetnostima pregleda. Zapitaj se:

  • Želim li znati imam li rak prostate, čak i ako mi rak možda nikada neće naškoditi?
  • Bih li se liječio da sam saznao da imam rak prostate?
  • Što mislim o rizicima liječenja od raka prostate?
  • Što mislim o rizicima od dobivanja smrtonosnog ili agresivnog oblika raka prostate?
  • Bih li bio spreman prihvatiti visok rizik od nuspojava liječenja u zamjenu za male šanse da živim dulje?

Što je PSA test?

PSA je kratica za "prostata-specifični antigen". PSA je protein koji proizvodi prostata. Razine ovog proteina obično rastu kada osoba ima rak prostate, no srećom puno češće raste iz razloga koji ne uključuju rak. Na primjer ako:

  • Imate stanje koje se naziva benigna hiperplazija prostate (BPH), koje se ponekad naziva i povećana prostata
  • Imate infekciju prostate koja se naziva i prostatitis
  • Ozlijedite prostatu na primjer dok vozite bicikl
  • Ejakulirate

Što ako je razina PSA previsoka?

Ako je razina PSA visoka moguće je da je PSA visok iz razloga koji nisu povezani s rakom. Ako je razina PSA samo donekle visoka, često je sljedeći korak ponovno testiranje PSA. 2 dana prije drugog testa treba izbjegavati ejakulaciju (seksualnu aktivnost) i vožnju biciklom. Ako vaš liječnik misli da imate infekciju prostate, možda ćete morati uzimati antibiotike neko vrijeme prije nego što ponovite test.

Ako PSA ostane povišen, preporuka je pregled i savjet urologa (liječnik specijaliziran za liječenje problema mokraćnog sustava, mjehura i prostate). Urolog može naručiti daljnje pretrage, uključujući laboratorijske pretrage ili skeniranje magnetskom rezonancijom (MR), te može obaviti biopsiju prostate.

Biopsija prostate

Biopsija prostate uključuje rektalni ultrazvuk i korištenje igle za uzimanje uzoraka tkiva iz prostate. Biopsiju obično u ordinaciji izvodi iskusni urolog. Nakon postupka, većina muškaraca osjeća bolove i može vidjeti malo krvi u mokraći ili sjemenu. Biopsije rijetko mogu izazvati ozbiljne infekcije.

Iako je ultrazvuk i danas najvažnije dijagnostičko sredstvo za precizno pozicioniranje igle za biopsiju, magnetska rezonanca (MR) pruža superiornu rezoluciju anatomije prostate i potencijalnih ciljeva za biopsiju (osobito prednjih tumora). Ponekad promjene u tkivu prostate (lezije) mogu biti malene ili na nezgodnom mjestu u prostati što značajno smanjuje mogućnost da čak i iskusni urolog precizno uzme iglom dio tkiva baš iz te lezije. Stoga patohistološka analiza tako uzetog materijala neće otkriti nikakve stanice karcinoma pa će karcinom prostate ostati ne prepoznat. Zbog toga se uvijek uzima više uzoraka prostate.

No danas, sumnjive lezije u prostati mogu biti puno preciznije naciljane uz pomoć magnetske rezonance (MR) na nekoliko načina:

  • Kognitivno ciljanje odnosi se na metodu u kojoj iskusni urolog identificira leziju na osnovu MR i koristi anatomske podatke za odabir područja tijekom biopsije prostate vođene ultrazvukom.
  • Ciljanje unutar magneta (tj. ciljanje "in-bore") je tehnika u kojoj se MR koristi za izravno vođenje biopsije prostate u realnom vremenu.
  • Korištenje softvera za spajanje slika prostate na MR i na ultrazvuku (fuzijski software) omogućuje precizno identificiranje sumnjive lezije ciljane na MR tijekom kasnijeg postupka biopsije vođene ultrazvukom.

Među ove tri opcije, najkorisnija za urologe može biti tehnika vođena fuzijom (softwarskim spajanjem - integracijom) magnetske rezonance i ultrazvuka U ustanovama u kojima postoji takva mogućnost svi muškarci se podvrgavaju magnetskoj rezonanci (MR) prostate prije planirane ultrazvukom vođene biopsije.

Magnetske rezonance najnovije generacije imaju mogućnost prikaza tzv. multiparametrijskog MR prostate sa standardnim korištenjem PI-RADS skoring sistema koji je danas opće priznati standard među urolozima za procjenu raka prostate i prije i nakon dijagnoze. Naime, na temelju multiparametrijskog MR-a, svakoj leziji prostate dodjeljuje se ocjena između 1-5, povećavajući bodove koji ukazuju na povećani rizik od malignosti.

Bolesnici s PI-RADS lezijom kategorije 3 do 5 zahtijevaju ponovnu biopsiju s ciljanom biopsijom vođenom slikom. MRI/TRUS fuzija ili in-bore tehnika ciljanja je pouzdanija, posebno za male lezije ili lezije na teškim mjestima (npr. prednja ili apikalna prostata) Kognitivno ciljanje drugih pristupačnijih lezija prihvatljivo je u vještim rukama.

Bolesnici s PI-RADS lezijom kategorije 1 ili 2 mogu ili ne moraju trebati ponovnu biopsiju, ovisno o kliničkoj sumnji i drugim pomoćnim markerima (npr. PSA) o čemu odlučuje urolog.

Ako se ispostavi da imate rak, sjetite se da rak prostate obično nije smrtonosan. Obično raste sporo pa vjerojatno imate vremena odlučiti što učiniti. Postoje tretmani koji ponekad mogu izliječiti rak prostate. Također možete odlučiti odgoditi liječenje i pričekati da vidite pokazuje li vaš rak znakove napredovanja.

Koliko često trebam ići na pretrage za rak prostate?

Ako se odlučite na probir, stručnjaci preporučuju ponavljanje probira svake 2 godine.

Liječnici preporučuju prestanak pregleda kada navršite 70 godina ili ako se pojave ozbiljni zdravstveni problemi. U tim slučajevima dobrobiti probira nisu vrijedne moguće štete.

Ovdje prikazani uzroci bolesti, simptomi i medicinske procedure su obično povezani s naslovnom temom. Porazgovarajte sa svojim liječnikom ili drugim zdravstvenim djelatnikom da biste dobili točnu dijagnozu i objašnjenje procedura i njihovih komplikacija.

Ove generalizirane informacije ograničeni su sažetak informacija o dijagnozi, liječenju i/ili lijekovima. Nisu zamišljene kao sveobuhvatne i trebale bi se koristiti isključivo kao alat za pomoć u razumijevanju i/ili procjeni potencijalnih dijagnostičkih mogućnosti i mogućnosti liječenja. Ovdje nisu uključene sve informacije o stanjima, tretmanima, lijekovima, nuspojavama ili rizicima koji se mogu odnositi na određenog pacijenta. Nisu namijenjene da budu medicinski savjet ili zamjena za medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje koje određuje liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik na temelju pregleda i procjene specifičnih i jedinstvenih okolnosti pacijenta. Pacijenti moraju razgovarati s liječnikom ili drugim pružateljem zdravstvenih usluga zbog potpune informacije o svom zdravlju, medicinskim pitanjima i mogućnostima liječenja, uključujući sve rizike ili dobrobiti u vezi s upotrebom lijekova. Ove informacije ne predstavljaju nikakve postupke, tretmane ili lijekove kao sigurne, učinkovite ili odobrene za liječenje određenog pacijenta. Pupillam Poliklinika, Pupillam doo za zdravstvene djelatnosti i Pupillam Nova se odriču bilo kakvog jamstva ili odgovornosti u vezi s ovim informacijama ili njihovom upotrebom. Korištenje ovih informacija regulirano je Uvjetima korištenja, dostupnima na Uvjeti korištenja - ugovor za korisnike web-a s Pupillam Poliklinika

Pošalji upit
Dogovorite pregled ili nam postavite pitanje
© Pupillam - Sva prava pridržana
|
Izrada web stranica - Fer Projekt