Centar za glavobolje

Zbog svoje učestalosti, mogućih značajnih štetnih posljedica za zdravlje, čijim se uzrocima i liječenjem bave specijalisti iz različitih područja medicine, u Pupillam poliklinici djeluje tzv. multidisciplinarni centar za glavobolje. Njega čine naši stručnjaci iz više medicinskih i srodnih područja kao što su: neurologija, otorinolaringologija, psihijatrija, psihologija i nutricionizam.

Definicija

PREGLED GLAVOBOLJA

Glavobolje mogu biti prilično iscrpljujuće, iako većinu glavobolja ne uzrokuju poremećaji koji ugrožavaju život. Većina glavobolja spada u jednu od sljedećih kategorija:

Uzroci

• Glavobolja tenzijskog tipa
• Migrenska glavobolja
• Klaster glavobolja

Postoji određeno preklapanje među vrstama glavobolja, ali neki ključni simptomi pomažu ih razlikovati Ova tri tipa predstavljaju većinu "primarnih glavobolja". Primarni poremećaji glavobolje su glavobolje koje nisu uzrokovane drugim zdravstvenim stanjem. Bilo koja od ove tri primarne vrste glavobolje može postati česta i čak se javljati svakodnevno kod nekih ljudi. Prisutnost svakodnevne glavobolje može pobuditi sumnju na zabrinjavajuće uzroke glavobolje, osobito ako se radi o novonastalom simptomu. Ovisno o anamnezi i pregledu osobe, možda će biti potrebno dodatni pregledi.

GLAVOBOLJE TENZIJSKOG TIPA

Simptomi glavobolje tenzijskog tipa su:

• Pritisak ili stezanje oko obje strane glave ili vrata
• Blaga do umjerena bol koja je stabilna i ne pulsira
• Bol se može pojačati ili smanjiti tijekom vremena
• Bol se ne pogoršava aktivnošću
• Može doći do osjetljivosti mišića glave, vrata ili ramena

Osobe s glavoboljama tenzijskog tipa često osjećaju stres ili napetost prije glavobolje. Za razliku od migrene, tenzijske glavobolje javljaju se bez drugih simptoma kao što su mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetla i zvukove ili aure.

MIGRENSKA GLAVOBOLJA

Glavobolja uzrokuje umjerenu do jaku bol koja se pogoršava svjetlom, bukom i kretanjem. Neki ljudi također osjećaju mučninu i povraćanje. Migrenske glavobolje obično traju nekoliko sati, ali mogu trajati i do tri dana. Kad osoba ima migrenu, obično je umirujuće odmoriti se uz ugašena svjetla u tihoj sobi. Žene su zahvaćene češće nego muškarci. Neke žene primjećuju promjenu u svojim glavoboljama oko menopauze.

KLASTER GLAVOBOLJA

Klaster glavobolje su teške, iscrpljujuće glavobolje koje se ponavljaju tjednima do mjesecima, nakon čega slijede razdoblja bez glavobolje. Klaster glavobolje relativno su rijetke i pogađaju manje od 1 posto ljudi. Muškarci su zahvaćeni češće od žena, s najvećom dobi od 25 do 50 godina. Osobe koje imaju klaster glavobolje obično postaju nemirne i uznemirene te često koračaju tijekom glavobolje. Osjećaj nemira dobar je način da se uoči razlika između klaster glavobolje i migrene, budući da se nemir obično ne javlja kod migrenskih glavobolja.

Klaster glavobolje:

• Započinju brzo bez ikakvog upozorenja i dosegnu vrhunac unutar nekoliko minuta.
• Glavobolja je obično duboka, nesnosna, kontinuirana i eksplozivne kvalitete, iako povremeno može biti pulsirajuća.
• Napadaj se može pojaviti do osam puta dnevno, ali obično kratko traje (između 15 minuta i tri sata).
• Bol obično počinje u ili oko oka ili sljepoočnice; rjeđe počinje na licu, vratu, uhu ili bočnoj strani glave.
• Bol je uvijek s jedne strane.
• Većina ljudi s klaster glavoboljom je nemirna i mogu koračati ili se ljuljati naprijed-nazad dok je napad u tijeku.
• Klaster glavobolje povezane su s crvenilom očiju i stvaranjem suza na strani boli, začepljenim nosom koji curi, znojenjem i blijedom kožom.
• Neki ljudi su osjetljivi na svjetlo u oku na zahvaćenoj strani.

Klaster glavobolje mogu početi u bilo kojoj dobi. Ljudi s klaster glavoboljama imaju veću vjerojatnost da imaju članove obitelji koji također imaju klaster glavobolje. Konzumiranje alkohola može izazvati klaster glavobolju, a ljudi koji puše imaju veću vjerojatnost da će imati jače klaster glavobolje.

RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH SINDROMA GLAVOBOLJE

Postoji određeno preklapanje među primarnim sindromima glavobolje što može otežati razlikovanje između ta tri sindroma. Simptomi koji su prisutni kada je glavobolja najjača često su najkorisniji u razlikovanju različitih vrsta glavobolje. Neke migrenske glavobolje mogu uzrokovati suzenje, crvenilo očiju i začepljenost nosa, ali ti simptomi obično zahvaćaju obje strane glave kada se javljaju s migrenom. Nasuprot tome, ti simptomi obično pogađaju samo jednu stranu s klaster glavoboljama. U nekim slučajevima klaster glavobolje može se pojaviti osjetljivost na svjetlo i zvuk, ali obično samo na jednoj strani.

KRONIČNA SVAKODNEVNA GLAVOBOLJA

Neki ljudi imaju vrlo česte glavobolje, u nekim slučajevima čak i svaki dan. Kada je glavobolja prisutna više od 15 dana mjesečno tijekom najmanje tri mjeseca, onda se to zove kronična svakodnevna glavobolja.

Kronična svakodnevna glavobolja nije vrsta glavobolje već kategorija koja uključuje učestale glavobolje raznih vrsta. Većina ljudi s kroničnom svakodnevnom glavoboljom ima migrenu ili glavobolju tenzijskog tipa kao temeljnu vrstu glavobolje. Često na početku pacijenti imaju povremenu migrenu ili glavobolju tenzijskog tipa, koje postaju sve češće tijekom mjeseci ili godina. Neki ljudi s čestim glavoboljama prečesto koriste lijekove protiv glavobolje, što može dovesti do "glavobolja zbog prekomjerne upotrebe lijekova“

Glavobolja uzrokovana prekomjernom uporabom lijekova — Glavobolja uzrokovana prekomjernom uporabom lijekova može se pojaviti kod ljudi koji imaju česte migrene, klaster glavobolje ili glavobolje tenzijskog tipa, što ih dovodi do prekomjerne upotrebe lijekova protiv bolova. Dolazi do začaranog kruga u kojem česte glavobolje uzrokuju da osoba često uzima lijekove (često lijekove koji se ne izdaju na recept), što zatim uzrokuje povratnu glavobolju kako lijekovi prestanu djelovati, uzrokujući sve veću upotrebu lijekova i tako dalje. Glavobolja zbog prekomjerne upotrebe lijekova može se čak pojaviti ako osoba svakodnevno uzima analgetike za liječenje drugih područja. Ova glavobolja od učestalog uzimanja lijekova rezultat je ovisnosti tijela o lijekovima protiv bolova.

Kako biste izbjegli glavobolje uzrokovane prekomjernom uporabom lijekova, preporučujemo sljedeće:

• Ako je moguće, potpuno izbjegavajte lijekove koji sadrže butalbital i opioide (narkotike)
• Nemojte koristiti triptane ili kombinacije aspirina/paracetamola/kofeina više od devet dana u mjesecu
• Nemojte koristiti nesteroidne protuupalne lijekove (Brufen, Voltaren, Ketonal, Nalgesin i sl.) više od 14 dana mjesečno

DRUGE VRSTE GLAVOBOLJA

Posttraumatske glavobolje — Glavobolje koje se javljaju unutar jednog do dva dana nakon ozljede glave relativno su česte. Većina ljudi prijavljuje opću tupu, bolnu, stalnu nelagodu koja se povremeno pogoršava. Ostali uobičajeni simptomi uključuju vrtoglavicu, ošamućenost, poteškoće s koncentracijom, probleme s pamćenjem, brzi umor i razdražljivost.

Posttraumatske glavobolje mogu potrajati i do nekoliko mjeseci, iako bi svatko s glavoboljom koja se ne počne popravljati unutar tjedan ili dva nakon traumatskog događaja trebao posjetiti liječnika.

Glavobolja zbog bolesti sinusa

Glavobolje povezane s infekcijama sinusa nisu uobičajene. Kada se pojave, obično se pojavljuju zajedno s gustom žutom, zelenom ili smeđom sluzi iz nosa. Mnogi ljudi kojima je dijagnosticirana sinusna glavobolja zapravo imaju migrenske glavobolje.

Bol povezana sa sinusima obično traje nekoliko dana (za razliku od tipične migrene) i ne uzrokuje mučninu, povraćanje ili osjetljivost na buku ili svjetlo (kao kod migrene).

Glavobolje i artritis

Bol iz područja gornjih vratnih (cervikalnih) zglobova također može utjecati na glavobolju. Kada se to dogodi, glavobolja obično počinje u vratu ili stražnjem dijelu glave i širi se na prednji dio glave ili sljepoočnice. Tipično, glavobolja je jednostrana, a bol se pogoršava pokretima vrata. U nekim slučajevima, ljudi će imati smanjeno kretanje vrata ili bol pri dodirivanju vrata. Obično se to događa kasnije u životu (nakon 50.-te godine) kako se artritis razvija, ali se može dogoditi i ranije ako postoji povijest trzajne ozljede (ozljeda vrata nakon, najčešće, prometne nezgode).

Glavobolje i tumor na mozgu

Glavobolje se javljaju kod približno 50 posto ljudi koji imaju tumore na mozgu. Međutim, glavobolje su vrlo česte a srećom tumori mozga rijetko se nalaze kod ljudi koji se liječe zbog glavobolja. Mnogi ljudi s tumorima mozga imaju kronične glavobolje koje se pogoršavaju saginjanjem ili se javljaju s mučninom i povraćanjem, iako se ti simptomi mogu pojaviti i kod glavobolja koje nisu povezane s tumorom na mozgu.

Neki ljudi primjećuju da im glavobolju izaziva određena hrana ili stvari koje rade. Kako ubuduće ne biste imali glavobolje možete voditi "kalendar glavobolja". U kalendar zapišite svaki put kada imate glavobolju te što ste jeli i radili prije nego što je počela. Na taj način možete saznati postoji li nešto što biste trebali izbjegavati jesti ili raditi. Također možete napisati koji ste lijek uzeli za glavobolju i je li vam pomogao ili nije.

Neki uobičajeni okidači glavobolje uključuju:

• Stres
• Preskakanje obroka ili izgladnjivanje
• Premalo ili previše kofeina
• Spavanje previše ili premalo
• Konzumiranje alkohola
• Određena pića ili hrana

Ako su vaše glavobolje česte, jake ili dugotrajne, vaš liječnik može predložiti načine da ih pokušate spriječiti. Na primjer, moglo bi pomoći naučiti tehnike opuštanja i načine upravljanja stresom. U nekim slučajevima mogu pomoći i lijekovi.

Kada posjetiti liječnika

ZNAKOVI OPASNOSTI KOD GLAVOBOLJE

Velika većina glavobolja nije opasna po život. Međutim, glavobolja može biti simptom ozbiljnih stanja koja utječu na mozak, poput infekcije, upale ili krvarenja unutar ili oko mozga. Trebali biste odmah potražiti liječničku pomoć ako vaša glavobolja:

• Javlja se iznenada, postaje ozbiljna unutar nekoliko sekundi ili minuta ili bi se mogla opisati kao "najgora glavobolja u vašem životu"
• Ozbiljna je i javlja se s temperaturom ili ukočenim vratom
• Javlja se s napadajem grčeva u tijelu, promjenama osobnosti, zbunjenošću
• Počinje brzo nakon naporne vježbe ili manje ozljede
• Novonastala je i javlja se sa slabošću, obamrlošću ili otežanim vidom. Iako migrenske glavobolje ponekad mogu uzrokovati ove simptome, trebali biste hitno biti pregledani kada se ti simptomi pojave prvi put.

Ako imate stalne ili česte glavobolje, glavobolje koje ometaju normalne aktivnosti ili vam glavobolje postaju sve bolnije, trebali biste posjetiti liječnika.

DIJAGNOZA GLAVOBOLJE

Liječnici obično koriste opis glavobolje (anamneza) u kombinaciji s pregledom kako bi odredili vrstu glavobolje. Neki ljudi imaju više od jedne vrste glavobolje.

Dijagnostičke procedure usmjerene ka ispitivanju uzroka glavobolje su brojne a liječnici se odlučuju o izboru metode na osnovu kliničkih manifestacija glavobolja. Često, ali ne i obvezno, primjenjivane dijagnostičke procedure su: biokemijske analize krvne slike, oftalmološki pregled, elektroencefalografija mozga (EEG), kolor dopler (ispitivanje krvnih žila vrata), magnetska rezonancija (MR) s angiografijom (TOF) ili kompjuterizirana tomografija (CT) glave i krvnih žila. A u bolničkim uvjetima i analize cerebrospinalne tekućine i angiografske dijagnostičke metode.

Odmah posjetite liječnika ili medicinsku sestru ako:

• Glavobolja se javlja iznenada, brzo postaje jača ili bi se mogla opisati kao "najgora glavobolja u životu"
• Imate groznicu ili ukočen vrat s glavoboljom
• Imate napad grčeva u cijelom tijelu, promjene osobnosti ili zbunjenost ili se onesvijestite
• Glavobolja vam je počela odmah nakon vježbanja ili manje ozljede
• Imate nove glavobolje, osobito ako ste trudni ili stariji od 40 godina
• Imate slabost, ukočenost ili imate problema s vidom (migrenske glavobolje ponekad mogu uzrokovati ove simptome, ali trebali biste odmah otići na pregled čim se ti simptomi pojave)
• Ako imate česte glavobolje ili ako su vaše glavobolje jake.

Liječenje

Postoji mnogo lijekova koji mogu ublažiti glavobolju. Možete pokušati uzeti paracetamol (Lekadol, Panadon,..), ibuprofen (Brufen, Ibuprofen, Neofen,…), diklofenak (Voltaren,…), naproksen (Nalgesin,…), acetilsalicilna kiselina (Aspirin, Andol,…) ili slične tzv. nesteroidne protuupalne lijekove.

Ako često imate glavobolje, razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste pronašli liječenje koje najviše pomaže. Ne pokušavajte sami riješiti česte glavobolje lijekovima protiv bolova koji se izdaju bez recepta. Prečesto uzimanje lijekova protiv bolova koji se izdaju bez recepta zapravo može uzrokovati više glavobolja kasnije, a osim toga, može izazvati i oštećenje funkcije bubrega i jetre.