Madeži - stečeni melanocitni nevusi

Zbog svoje učestalosti, mogućih značajnih štetnih posljedica za zdravlje, čijim se uzrocima i liječenjem bave specijalisti iz različitih područja medicine, u Pupillam poliklinici djeluje tzv. multidisciplinarni centar za madeže - melanom. Njega čine naši stručnjaci iz više medicinskih i srodnih područja kao što su: dermatologija, kirurgija i patologija

Svaki madež (nevus) koji pobuđuje kliničku sumnju na melanom nužno je pregledati dermatoskopom, a zatim po potrebi i kirurški odstraniti (ekscizija) te patohistološki pregledati.

Melanocitni nevusi (madeži) su dobroćudne pigmentirane promjene građene od tzv. nevusnih stanica, melanocita. Javljaju se na koži i na sluznicama. Prosječan broj benignih melanocitnih nevusa u odrasle osobe u ovom dijelu svijeta se kreće između 20 i 40. U odnosu na vrijeme nastanka nevusi mogu biti urođeni (kongenitalni) ili stečeni, što je ujedno i njihova osnovna podjela. Konstitucijski čimbenici poput spola, svijetle puti, svijetle kose i boje očiju, s velikom vjerojatnošću utječu na broj i razvoj nevusa te osobe sa svjetlijom kožom imaju i veći broj nevusa u usporedbi s osobama tamnije kože. Pored toga, postoji značajna povezanost između sklonosti sunčanim pjegama i povećane učestalosti stečenih melanocitnih nevusa. Detektirane su i spolne varijacije u učestalosti nevusa, pri čemu je veći ukupan broj nevusa primijećen kod muškaraca.

Vrste madeža:

• Uobičajeni (banalni) stečeni melanocitni nevusi imaju tendenciju biti manji od 6 mm u promjeru i simetrični su s homogenom površinom, ujednačenom pigmentacijom, okruglog ili ovalnog oblika, pravilnog obrisa i oštro ograničene granice (slika 1).
• Atipični nevusi su benigni stečeni melanocitni nevusi koji dijele neke kliničke značajke melanoma (tj. asimetrija, nepravilnosti rubova, varijabilnost boje i promjer veći od 6 mm
• Multi atipični nevusi su fenotipski biljeg povećanog rizika od melanoma. Rizik od melanoma također ovisi o ukupnom broju nevusa, obiteljskoj i/ili osobnoj povijesti melanoma i povijesti izlaganja suncu.
• Halo nevus je melanocitni nevus okružen okruglom ili ovalnom aureolom depigmentacije. Halo fenomen obično uključuje uobičajene stečene melanocitne nevuse, ali se također može vidjeti kod kongenitalnih nevusa, plavih nevusa, Spitz nevusa i melanoma.
• Plavi nevusi su benigne proliferacije dendritičnih dermalnih melanocita koji aktivno proizvode melanin; tipično se javljaju na glavi i vratu, dorzalnom dijelu distalnih ekstremiteta i sakralnom području. Višestruki plavi nevusi mogu ukazivati ​​na sindrom kao što je Carneyev kompleks.
• Spitz nevusi su ravnomjerno ružičasti, žutosmeđi, crveni ili crveno-smeđi, kupolasti, papule ili čvorići bez dlaka; obično su simetrični, dobro ograničeni i <1 cm u promjeru.
• Melanom je zloćudni tumor kože koji može nastati malignom pretvorbom iz madeža ili kao promjena na koži bez prethodnih kožnih promjena. Melanom može biti potpuno izlječiva maligna bolest, kao i mnoge druge, ako je otkriven dovoljno rano i ako se liječi u ranoj fazi. No, za razliku od drugih malignih bolesti u tijelu, melanom se relativno lako može otkriti redovitim pregledima kože.

Uzroci

Danas se smatra da je kumulativna (ukupna) ekspozicija (izlaganje) ultraljubičastom zračenju (osobito u djetinjstvu), povezana s razvojem melanocitnih nevusa odnosno, što je veća ukupna ekspozicija, veći je broj i gustoća nevusa. Brojni čimbenici i fiziološka stanja, kao što su pubertet i trudnoća, ili terapije npr. humanim hormonom rasta ili sustavim kortikosteroidima, mogu dovesti do promjena u izgledu nevusa. Trend rasta nevusa najuočljiviji je kod pacijenata mlađih od 20 godina. Nevusi sa znakovima rasta kod pacijenata starijih od 20 godina zahtijevaju više pažnje nego istovrsne lezije kod djece ili adolescenata.

Veliki ukupan broj nevusa je neovisni čimbenik rizika za razvoj melanoma, iako je vjerojatnost da će pojedini madež postati zloćudan, niska.

Najvažnija osobina benignih, bezazlenih stečenih nevusa je njihova sličnost s rijetkim ali opasnim malignim tumorom kože – melanom. Zbog toga je svaki rast ili atipična promjena u izgledu nevusa mogući razlog za kirurško odstranjenje (eksciziju) tj. biopsiju uz patohistološku analizu.

Dermatoskopija

Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička pretraga koja omogućuje vizualizaciju pigmenta i struktura u koži (tzv. epidermis, epidermodermalna granica i papilarni dermis). Njena primjena je uvelike poboljšala dijagnozu kako melanocitnih tako i nemelanocitnih, benignih i malignih kožnih promjena. Različiti dermatoskopski podtipovi nevusa mogu se prepoznati temeljem njihovih strukturnih obilježja, prije svega na temelju količine i distribucije pigmenta te homogenosti i strukturnog obrasca. Većina osoba s višestrukim nevusima ima tzv. predominantni tip nevusa. Osobito je važno pomno pregledati sve promjene, što pruža mogućnost identifikacije promjene različite od individualnog, prevladavajućeg benignog obrasca. Klinički se lezije mogu ocjenjivati i prema ABCDE akronimu pri čemu A označava asimetriju, B nepravilnost rubova (od engl. border), C se odnosi na varijacije boje (od engl. colour), D označava veličinu preko 6 mm (od engl. diameter), dok E predstavlja evoluciju u smislu bilo kakve promjene nevusa (elevaciju, povećanje, eksudaciju). Budući se evolucija tj. promjene u pojedinom madežu trebaju pratiti u određenim vremenskim intervalima, od velike su koristi moderni uređaji (digitalni dermatoskopi) koji pohranjuju slike madeža u odnosu na položaj u tijelu i sugeriraju umjetnom inteligencijom opasne promjene.

Glavna svrha dermatoskopije je procjena karaktera kožnih promjena (najčešće madeža), te hoće li se ili ne napraviti biopsija kože i uputiti na patohistološku analizu ili će se promjena pratiti tijekom vremena pomoću digitalnog dermatoskopskog snimanja.

Digitalna dermatoskopija

Digitalna dermatoskopija je moderna metoda koja omogućava praćenje sumnjivih madeža koji mijenjaju svoju veličinu i izgled tijekom vremena. Prilikom svakog pregleda fotografije se pohranjuju te se uspoređuju s prethodnima. U slučaju da se otkriju čak i minimalne sumnjive promjene u madežu, on se može kirurški odstraniti i patohistološki pregledati te se time može vrlo brzo i jednostavno sigurno potvrditi da li se radi o bezazlenoj (benignoj) promjeni na koži – madežu ili se radi o malignoj bolesti – melanomu.

Vidix 4.0

VIDIX 4.0 je revolucionarni digitalni video dermatoskop s donedavno nezamislivom visokom rezolucijom dobivenih slika, čini ovaj sustav idealnom pomoći za ispravnu i preciznu dijagnozu dermatologa mnogih kožnih promjena, a osobito kod dijagnoze melanoma.

Opremljen je dvostrukim zaslonom kako bi se omogućila optimalna vizualizacija dijagnostičkih slika te kvalitetna usporedba između slika pohranjenih ranije u sustavu i živih, trenutno snimljenih slika i kožnih promjena sumnjivih na melanom.

Snimanje dermatoskopskih slika i oznaka na avataru (Avatar je „objekt“ koji predstavlja tijela pacijenta). Sve slike povezane s promjenom na koži (lezijom) povezane su s automatski generiranim jedinstvenim brojem označenim na karti radi preciznih pregleda i točnog praćenja kroz vrijeme u ponovljenim pregledima. Prikaz promjene na koži (lezije) preko cijelog zaslona i brza usporedba za svaku dobivenu sliku.

Biopsija – kirurško odstranjivanje nevusa i analiza patohistologa da bi se sa sigurnošću isključila mogućnost da se ne radi o malignom tumoru – melanomu.

• Potencijalne indikacije za biopsiju stečenih melanocitnih nevusa:
• Nevusi na dlanovima ili tabanima s mrljastom pigmentacijom ili promjera >5 mm.
• Nevusi koji potječu iz matrice nokta koji se pojavljuju kao pojedinačne trake tamne boje ili su široki ≥4 mm; prag za biopsiju znatno je niži u odraslih nego u djece.
• Nevusi s izraženom asimetrijom (na temelju nepravilnog obrisa i/ili varijacije boje), područjima regresije (često sivo-plave ili bijele boje), razvojem područja ružičaste ili crvene boje ili povijesti brzih promjena ili simptoma.
• Atipični nevus koji ima različite kliničke karakteristike u usporedbi s ostatkom nevusa kod određenog pacijenta (tzv. "ružno pače").
• Halo nevus u kojem središnji nevus ima atipične ili zabrinjavajuće karakteristike.
• Stanični plavi nevus koji je razvio superponiranu promjenu (tzv. papulonodul).
• Spitz nevus s atipičnim kliničkim značajkama (npr. promjer >1 cm, asimetrija ili ulceracija).

Pogrešno je mišljenje da je prisutnost dlačica unutar melanocitnog nevusa znak benignosti. Međutim, melanom se može razviti unutar kongenitalnih nevusa (koji često sadrže terminalne dlake) i "de novo" kožni melanomi mogu imati istu gustoću terminalnih dlaka kao i okolna koža. Pigmentirane lezije s obilježjima sumnjivim na melanom treba bioptirati bez obzira na prisutnost ili odsutnost dlaka.