Kvržica u dojci

Kvržica (čvor, tumor,..) → karcinom; 7 ključnih koraka

Zbog svoje učestalosti, mogućih značajnih štetnih posljedica na zdravlje, te kompliciranog postupka dokazivanja ili odbacivanja dijagnoze karcinoma dojke, problemom kvržice u dojci i karcinomom dojke se u Pupillam poliklinici bavi tzv. multidisciplinarni centar za karcinom dojke. Njega čine stručnjaci iz više medicinskih i srodnih područja kao što su: ultrazvuk, magnetska rezonancija, mamografija, citologija, patologija, torakalna kirurgija, psihologija i nutricionizam.

Kvržica u doci je tkivo koji se razvija unutar normalnog tkiva dojke. Različite vrste grudi mogu imati i različite načine na koji se kvržice mogu manifestirati:

• Kvržica s ograničenim rubovima
• Čvrsto i tvrdo područje unutar vaših grudi
• Zgusnuto, malo istaknutije područje koje se razlikuje od okolnog tkiva dojke
• Ostale promjene dojke kao što su crvenilo i uvlačenje kože
• Jedna dojka koja je znatno veća od druge
• Promjene na bradavicama, poput bradavice koja je povučena prema unutra ili spontanog iscjetka tekućine iz bradavice
• Trajna bol u dojkama ili bolna osjetljivost, koja se može povećati tijekom menstruacije

Iako je srećom kvržica u dojci samo rijetko znak karcinoma dojke, ipak biste trebali potražiti liječnički savjet u vezi toga.

Kvržica u dojci može biti:

• Cista dojke (vrećica ispunjene tekućinom u tkivu dojke i koja je obično benigna)
• Fibroadenom (čvrsta, benigna masa najčešće kod mlađih žena)
• Fibrocistične grudi (kvrgavo ili „čvornato“ tkivo dojke)
• Galactocele (cista ispunjena mlijekom koja je obično bezopasna)
• Ozljeda ili trauma na dojkama
• Intraduktalni papilom (benigni, bradavičasti rast u mliječnom kanalu)
• Lipom (sporo rastuće, mekano tkivo koje je obično bezopasno)
• Mastitis (infekcija u tkivu dojke koja najčešće pogađa žene koje doje)
• Karcinom dojke

Zakažite što prije pregled kod liječnika ako:

• Kvržica se pri dodiru osjeća kao čvrsta ili fiksna, slabo pomična u odnosu na okolno tkivo
• Kvržica ne nestaje nakon četiri do šest tjedana
• Primjećujete promjene na koži na dojkama poput crvenila, naboranosti ili udubljenja
• Imate iscjedak iz bradavice, ponekad i krvav
• Bradavica vam je okrenuta prema unutra a obično nije takva forma bradavice
• Možete osjetiti kvržicu u pazuhu i čini se da postaje sve veća

Dijagnoza

Uobičajene dijagnostičke pretrage koji se koriste za procjenu bolesti dojke su:

• Ultrazvuk dojke - aparat koji koristi zvučne valove za stvaranje slike unutrašnjosti dojke. Između ostalog, može pokazati da li je kvržica čvrsta ili ispunjena tekućinom.

• Biopsija dojke - Tijekom biopsije liječnik uzima jedan ili više sitnih uzokarcinoma sumnjivog tkiva dojke pomoću igle. Uzorci zatim odlaze u cito-patološki laboratorij kako bi se provjerilo da li ima li stanica ili tkiva sumnjivih na karcinom dojke ili neke druge bolesti.
• Mamografija je posebna rendgenska snimka dojke koja može pomoći liječnicima da potvrde ili otklone sumnju na karcinom dojke.
• Magnetska rezonanca (MR) dojke može se koristiti u procjeni pacijenata s novo dijagnosticiranim karcinomom dojke u sljedećim slučajevima:

• Za pacijente s metastazama u aksilarnim čvorovima i klinički neprepoznatim primarnim tumorom.
• Kada se klinički veličina i proširenost bolest ne može definirati na standardnim dijagnostičkim pretragama dojki (mamografija i ultrazvuk) ili je veća od onog što se prikazuje mamografijom (osobito u slučaju gustih dojki koje smanjuju osjetljivost  mamografije).
• Za procjenu stražnjeg proširenja tumora i zahvaćenosti fascije pektoralisa ili mišića ako će to odrediti primjenu kirurškog pristupa ili upotrebu neoadjuvantne terapije.
• Kod pacijenata sa stadijem II/III karcinoma dojke koji se razmatraju za neoadjuvantnu sistemsku terapiju.
• Za pacijente s visokim rizikom od kontralateralne bolesti (npr. zbog nasljedne predispozicije ili prethodnog zračenja stijenke prsnog koša) ili one koji su podvrgnuti profilaktičkoj kontralateralnoj mastektomiji.
• Za pacijente koji planiraju bilateralnu rekonstruktivnu operaciju (npr. miokutani režanj rektusa abdominisa), MRI dojke može se koristiti za otkrivanje neprepoznatih karcinoma na suprotnoj dojki od one gdje već potvrđen ili postoji ozbiljna sumnja za karcinom.
• Za pacijentice s Pagetovom bolešću dojke koji nemaju opipljivu kvržicu i koji imaju negativnu mamografiju
• MR dojke je osjetljiviji od mamografije, ultrazvuka ili fizičkog pregleda i stoga može identificirati dodatna žarišta karcinoma u istoj ili u suprotnoj dojci a koja se nisu mogla uočiti na mamografiji ili ultrazvuku.

Što bi moglo biti problem?

Gore navedeni simptomi dojke mogu biti uzrokovani brojnim problemima, od kojih većina nije ozbiljna. Na primjer, normalne promjene hormona u mjesečnom ciklusu ponekad mogu uzrokovati bol u dojkama ili čak kvržice za koje se ispostavi da nisu nikakva bolest. Ipak, novonastali simptomi dojke mogu ponekad rijetko biti znak i karcinoma pa je važno posjetiti liječnika ako primijetite bilo kakav novi simptom.

Što je biopsija dojke?

Biopsija dojke je postupak koji provjerava abnormalno područje dojke na karcinom ili druge bolesti. Biopsija može uključivati tkivo dojke, limfni čvor ili kožu.

Što se događa tijekom biopsije?

Vaše iskustvo ovisit će o vrsti biopsije koju imate:

• Veličina i položaj abnormalnog područja
• Kako izgleda abnormalno područje na ultrazvuku, mamografiji ili MR-u

Liječnici mogu uzeti uzorak tkiva za biopsiju iglom ili u operativnom zahvatu. U svakom slučaju, prvo se aplicira injekcija da bi se to područje dojke učinilo neosjetljivom za bol.

3 glavne vrste biopsija

• Citološka punkcija (biopsija „finom“ iglom) – Za ovu vrstu biopsije liječnik koristi vrlo malu iglu za uklanjanje male količine tkiva ili tekućine iz abnormalnog područja .
• “Core“ biopsija iglom - Za ovu vrstu biopsije liječnik koristi veću iglu s posebnim vrhom. Često će liječnik pri tome koristiti posebnu opremu za orijentaciju kako bi pronašao abnormalno područje za uzimanje biopsije. Postoje različiti načini za to:
• Biopsija vođena ultrazvukom - Ako imate ovu vrstu biopsije, ležat ćete na leđima ili sa strane, a liječnik će vam držati ultrazvučni uređaj uz dojku kako bi vodite iglu
• Stereotaktička biopsija – Za ovu vrstu biopsije najvjerojatnije ćete ležati licem prema dolje na stolu. Stol ima otvor za vaše grudi, koji je prešan između 2 metalne ploče, baš kao i tijekom mamografije. Tijekom ove vrste biopsije liječnik uzima rendgensku snimku kako bi odlučio gdje umetnuti iglu.
• Biopsija vođena rendgenom - To uključuje i korištenje rendgenska za pomoć u uvođenju igle, kao kod stereotaktičke biopsije. Potreban je poseban stroj koji zahtijeva više rendgenskih karcinoma kako bi stvorio trodimenzionalnu sliku vaših dojki. To se naziva "3-D mamografija".
• Biopsija vođena MR-om - Ako imate ovu vrstu biopsije, liječnik će koristiti MR (magnetsku rezonancu) skeniranje kako bi odlučio gdje će uzeti biopsiju.
• Nakon “core“ biopsije, liječnik će u dojku staviti sićušni komad metala tzv. „clip“. On se može vidjeti na ultrazvuku ili rendgenu, tako da u budućnosti liječnici mogu vidjeti gdje je biopsija uzeta. „Clip“ ne možete osjetiti i neće uzrokovati probleme tijekom budućih pretraga, uključujući skeniranja u zračnoj luci.
• Kirurška biopsija - Kirurška biopsija se vrši u operacijskoj sali pod anestezijom. Kirurg će napraviti mali rez u dojki i izvaditi abnormalno tkivo. Nakon toga napravit će se slikovni prikaz dojke kako bi bili sigurni da je abnormalno područje potpuno uklonjeno.

Tkivo uzeto biopsijom (core ili kirurškom biopsijom nakon operativnog odstranjenja) analiziraju doktori specijalisti patologije koji, u slučaju da potvrde karcinom, tkivo dodatno obrađuju da bi se mogla po tipu karcinoma odrediti daljnja terapija. U Pupillamu se tkivo za patološku analizu šalje u Klinički zavod za patologiju i citologiju Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu, predstojnik prof dr. sc. Slavko Gašparov.

Što se događa nakon biopsije dojke?

Nakon biopsije možda ćete dobiti modricu, krvarenje ili infekciju. Ti su problemi rjeđi kod citološke punkcije i „core“ biopsije nego nakon kirurške biopsije.

Rezultate biopsije vjerojatno ćete dobiti za otprilike tjedan-dva dana. Vaš liječnik će razgovarati s vama o tome što znače rezultati i što će se dalje dogoditi. Ako rezultati nisu jasni, vaš će liječnik zakazati drugu biopsiju ili postupak kako bi dobio više informacija.

Karcinom dojke – kako što prije učiniti sve što je neophodno; 7 ključnih koraka

Karcinom dojke je najrašireniji maligni tumor i prvi uzrok smrti od malignih bolesti kod žena. Žena bez ikakvih dodatnih rizika ima prosječni životni rizik od 12.4% da dobije karcinom dojke.

Najčešće se otkriva na redovnom pregledu mamografije (90% slučajeva) ili napipavanjem kvržice u dojci (10 % slučajeva). Danas je, zahvaljujući razvoju medicine i tehnologije, na vrijeme otkriven karcinom dojke praktički izlječiva bolest, jer je tumor veličine do 1 cm potpuno izlječiv u 98% slučajeva! Budući je često nemoguće napipati tako malenu kvržicu u dojci, najvažnije je raditi redovito mamografije nakon 45. godine života (svake ili svake druge godine).

U slučaju sumnjivog nalaza na mamografiji (po tzv. BI-RADS klasifikaciji 4 ili 5), neophodno je što ranije započeti postupke za odbacivanje ili potvrdu dijagnoze i adekvatno liječenje u sedam povezanih koraka:

1. Ultrazvuk dojke (uz ev. ponovljenu dijagnostičku mamografiju);
2. Magnetska rezonancija dojki (uz kontrast i specijalnu „ovojnicu“) i 
3. Core biopsija – uzimanje uzorka tkiva za patologiju i određivanje tipa karcinoma; (Citopunkcija – samo kad nema mogućnosti za core biopsiju i brzi patološki nalaz!)
   
   
   
   U slučaju potvrđivanja dijagnoze karcinoma dojke, nakon procjene proširenosti na istu ili drugu dojku i određivanja patohistološkog tipa karcinoma, neophodno je što prije u javnom, bolničkom sustavu zdravstva započeti liječenje u slijedeća četiri koraka:
4. Nuklearna medicina – procjena proširenosti karcinoma;
5. Onkologija – ciljana hormonska/kemoterapija po tipu karcinoma;
6. Torakalna kirurgija – operacija/odstranjivanje karcinoma i
7. Zračenje (onkologija – radioterapija) – smanjenje vjerojatnosti da se karcinom vrati na istom mjestu